Italija je ostala jedina članica skupine OECD-a u kojoj se kupovna moć stalno zaposlenih u posljednja tri decenije u prosjeku smanjila – za gotovo tri posto. Poređenja radi, u Francuskoj je porastao 31 posto, u Njemačkoj 34 posto, a u Sloveniji 69 posto.
Uprkos prividnom optimizmu vlade Giorgie Meloni, ne čini se da će se situacija kratkoročno popraviti. Na to ukazuju podaci o visokom proračunskom deficitu i ponovno nižem ekonomskom rastu.
Izračuni državnog statističkog ureda Istat još nisu konačni, no jasno je da se italijanski proračunski deficit prošle godine kretao oko 7,2 posto bruto domaćeg proizvoda. Trend će se smanjiti ove i idućih godina - ali Italija neće dostići maksimalnu dopuštenu granicu od tri posto koju predviđa Evropski pakt o stabilnosti prije 2026. godine, prenosi SEEbiz.
Ministar finansija Giancarlo Giorgetti stoga očekuje da Bruxelles ove godine pokrene postupak protiv Italije zbog prekomjernog deficita, "što će se dogoditi i nekim drugim zemljama", rekao je.
Giorgetti će sredinom iduće sedmice predstaviti tzv. dokument o privredi i finansijama koji sadrži makroekonomske planove Vlade za sljedeće tri godine. Za ovu godinu za sada govori o 4,4 posto bruto domaćeg deficita.
Predstavnici Vlade za situaciju i dalje krive izdašne subvencije za energetsku obnovu nekretnina. Troškovi su im izmakli kontroli, a ministar finansija predviđa njihovo daljnje smanjenje.
Prošle godine je vladina propaganda uglavnom naglašavala ekonomski rast, koji je prethodne godine bio 3,7 posto veći od francuskog ili njemačkog.
No, pritom je zaboravila dvije stvari: prvo, da je Italija sporije nadoknađivala epidemijski pad iz 2020., i drugo, da se prošle godine rast BDP-a zaustavio ispod jedan posto. Ove godine se očekuje na 0,7 posto, što je očekivano više od Njemačke, ali manje od Francuske, uprkos ulaganjima iz evropskih fondova za oporavak.
