Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna porasle oko 5 posto i dosegnule najviše razine u više od godinu dana, što se zahvaljuje nadi da će nove poticajne mjere ubrzati oporavak američkog gospodarstva i podržati rast potražnje za "crnim zlatom".
Cijena barela na londonskom tržištu prošloga je tjedna porasla 5,3 posto, na 62,43 dolara, najvišu razinu od 22. siječnja prošle godine.
Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 4,7 posto, na 59,47 dolara, najvišu razinu od 9. siječnja prošle godine.
Snažan rast cijena nafte drugi tjedan zaredom zahvaljuje se nadi trgovaca da će američki Kongres uskoro prihvatiti prijedlog predsjednika Joea Bidena o dodatnom paketu fiskalnih poticaja gospodarstvu vrijednom 1.900 milijardi dolara.
Republikanski zastupnici u Kongresu protive se još jednom izdašnom paketu poticaja jer bi to dodatno povećalo proračunski deficit i javni dug, no demokrati imaju prevagu u oba doma parlamenta, pa trgovci vjeruju da će većina Bidenovih prijedloga dobiti zeleno svjetlo.
Novi paket poticajnih mjera trebao bi ubrzati oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva od koronakrize i pomoći milijunima Amerikanaca koji su zbog izbijanja pandemije koronavirusa ostali bez posla.
Trgovce su ohrabrile i vijesti o napretku u distribuciji cjepiva protiv covida-19, kao i padu broja novozaraženih, pa se nadaju skorašnjoj normalizaciji društvenog i gospodarskog života.
“Očekivani poticaji u SAD-u i napredak u cijepljenju vjerojatno će podržavati sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama i pružati podršku naftnom tržištu”, kaže Jim Ritterbusch, predsjednik u tvrtki Ritterbusch and Associates.
Zalihe postupno padaju
Rast cijena nafte posljednjih tjedana zahvaljuje se i disciplini OPEC-a i njegovih saveznika u provedbi sporazuma o smanjenju proizvodnje.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i saveznici produljili su nedavno sporazum o smanjenju proizvodnje, koji je prošle godine podržavao rast cijena, nakon oštrog pada na početku izbijanja koronakrize.
OPEC i njegovi saveznici već dulje vrijeme koordinirano smanjuju proizvodnju za 7,2 milijuna barela dnevno kako bi je uskladili sa smanjenom potražnjom u vrijeme pandemije koronavirusa.
Podršku cijenama pruža i postupni pad zaliha nafte u svijetu.
“Cijene nafte održavaju svoje dobitke zahvaljujući daljnjim naznakama pada zaliha sirove nafte, posebice u SAD-u. Očekujemo da će zalihe i dalje padati jer s oživljavanjem prometa, s obzirom na popuštanje restrikcija povezanih s virusom, oživljava i potražnja za gorivima”, pišu analitičari Capital Economicsa u osvrtu na situaciju na tržištima.
Raspoloženje na tržištu ponešto je prigušila tek procjena OPEC-a da će se potražnja za naftom u svijetu ove godine oporavljati sporije nego što se prije očekivalo.
Kartel je blago snizio procjenu potražnje u 2021., za 110.000 barela dnevno, na 5,79 milijuna barela dnevno, prenosi Hina.
OPEC-ova procjena nadovezala se na upozorenje Međunarodne agencije za energiju (IEA) da je ponuda nafte još uvijek veća od potražnje, iako se očekuje da će cijepljenje protiv covida 19 pomoći u oporavku.
“Izvješće (IEA) daje pesimističniju sliku nego što su sudionici tržišta pretpostavljali, s obzirom na trenutne visoke cijene”, naveli su analitičari Commerzbank u osvrtu na situaciju na tržištima.
Nizozemska banka ABN Amro neznatno je, pak, povećala procjenu cijene nafte na londonskom tržištu, na 55 dolara za barel, ali je također upozorila na nepovoljno okruženje za potražnju.
“Generator najsnažnijeg oporavka potražnje mora biti zrakoplovni sektor. Još ne vidimo znakove koji bi upućivali na značajan oporavak u ovoj godini, posebno ne u zrakoplovnom sektoru”, istaknuli su analitičari te banke.
Tako su u prvoj polovici veljače cijene nafte nastavile snažno rasti, nakon što su u siječnju skočile gotovo 8 posto.
Prošle su godine zbog koronakrize cijene nafte pale više od 20 posto.
Biznis.ba
