Očekuje se da će obnova ukrajinske ekonomije od ruske agresije koštati 486 milijardi dolara

Procjena objavljena u četvrtak pokriva period od početka ruske invazije 24. februara 2022. do 31. decembra 2023. i kvantificira direktnu fizičku štetu na zgradama i ostaloj infrastrukturi, uticaj na živote i sredstva za život ljudi i troškove obnove, saopćila je Svjetska banka.

Ta desetogodišnja procjena troškova veća je u odnosu na 411 milijardi dolara prošlog marta, a stambene potrebe su na vrhu liste s 80 milijardi dolara ili 17 posto, a slijede potrebe za transportom od 74 milijarde dolara ili 15 posto. a trgovine i industrije sa 67,5 milijardi dolara, ili 14 posto.

- Tih 486 milijardi dolara nedokučivo je veliki iznos i, naravno, odražava stvarne potrebe - kazao je Arup Banerji, regionalni direktor Svjetske banke za istočnu Evropu, iako je napomenuo da je visoka stopa šteta zabilježena u prvim mjesecima nakon čega je rat naglo usporio.

U izvještaju se navodi da je direktna šteta od rata dostigla skoro 152 milijarde dolara, a gubici su koncentrisani u regijama kao što su Donjeck, Harkov, Lugansk, Zaporožje, Herson i Kijev. Poremećaji u proizvodnji i trgovini, kao i drugi troškovi vezani za rat, poput uklanjanja ostataka, vjerovatno bi dodali još 499 milijardi dolara, navodi se u izvještaju.

Nova procjena isključuje potrebe za rekonstrukciju koje su već zadovoljene kroz državni budžet Ukrajine ili kroz partnere i međunarodnu podršku.

Gubici koji su zacrtani su zapanjujući, s oko dva miliona stambenih jedinica - oko 10 posto ukupnog stambenog fonda Ukrajine – koje su oštećene ili uništene, kao i 8.400 kilometara autoputeva, autoputeva i drugih nacionalnih puteva, i skoro 300 mostova.

U izvještaju se navodi da je Ukrajini potrebno oko 15 milijardi dolara da pokrije najhitnije prioritete popravke, obnove i rekonstrukcije u 2024. godini, od čega je oko 5,5 milijardi dolara već pokriveno kroz državni budžet i podršku donatora.

Banerji je pohvalio ukrajinsku vladu što je iz svog budžeta “iscijedila svaki cent koji je mogla" kako bi pokrila troškove, uključujući socijalne transfere kako bi spriječila građane da zapadnu u krajnje siromaštvo. Također su planirali da poduzmu oko 200 odvojenih reformi u oblasti upravljanja, energetike i drugih polja, rekao je on.

- Pošto postaje jasno da će rat biti duži nego što je većina nas zamišljala ili se plašila, sami Ukrajinci kažu da moramo izvršiti reforme da bi naša ekonomija rasla, da bismo privukli investicije privatnog sektora da bismo povećali naše poreske prihode. Ukrajina počinje da preuzima mnogo više vlasništva nad svojom budućnošću - kazao je.

Dodao je da se ukrajinska privreda pokazala izuzetno otpornom pred ratom. Vijest da je zabilježeno više od četiri milijarde dolara direktnih stranih investicija u Ukrajinu u prva tri kvartala 2023. godine pokazala je da strani investitori vide dobre prilike, kaže on.

Četiri od pet firmi nastavile su da posluju u Ukrajini, uprkos ratu, a mnoge su se oslanjale na digitalne operacije ili premještanje websiteova kako bi ostale u poslovanju, dodao je.

U izvještaju se navodi da je do decembra oko 5,9 miliona Ukrajinaca ostalo raseljeno van zemlje, u poređenju s 8,1 milion prijavljenih u posljednjoj procjeni potreba 2023. godine. Broj interno raseljenih osoba također se smanjio na oko 3,7 miliona, u poređenju s 5,4 miliona u proljeće 2023., prenosi Reuters.