BHK CIGRE – Porast od 33 posto izvoza bh. električne energije

U prvom polugodištu ove godine fizički obim izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine iznosio je 4,5 TWh, u vrijednosti od 380 miliona KM, što predstavlja finansijski i količinski porast od 33 posto, pokazuju podaci Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (BHK CIGRE).

Kada je riječ o uvozu električne energije, on je u prvom polugodištu iznosio 1,5 TWh i veći je za 14 posto u odnosu na isti period prošle godine. Vrijednost uvezene električne energije je iznosila 60 miliona i manja je za 15 posto.

Cijene električne energije na tržištu (u bandu) u prvom polugodištu kretale su se oko 65 eura za MWh.  Na početku drugog polugodišta došlo je do naglog  skoka cijena električne energije na berzi, čak za 50 posto tako da se cijene električne energije u bandu kreću od 90 do 100 eura /MWh, te u BHK CIGRE očekuju da će tako ostati do kraja ove godine.

– Trenutno, dnevne cijene na tržištu se kreću oko 120 eura/MWh, dok satne dostižu i do 180 EUR/MWh. Naglom skoku cijena električne energije na tržištu je najviše doprinio skok cijene emisija polutanata u Evropi, prevashodno CO2, koje se kreće od 50 do 55 eura po toni, ali i trenutna sušna hidrologija u regionu. Ovome, treba dodati povećanu potrošnju električne energije usljed toplotnog talasa u Evropi i značajan porast cijena nafte i gasa u svijetu – naveo je u svojoj analizi predsjednik BHK CIGRE Edhem Bičakčić.

Stopa pokrivenosti uvoza izvozom svih roba i usluga je u Bosni i Hercegovini u šestomjesečnom periodu ove godine iznosila 67,7 posto, dok je stopa pokrivenosti uvoza izvozom energije i energenata iznosila 57,5 posto.

– Mi u oblasti energetike moramo postaviti cilj da imamo sto posto pokrivenost uvoza izvozom, odnosno koliko uvozimo da toliko i izvozimo. Posebno ističem nadolazeće globalne svjetske energetske tranzicijske procese, koje BiH mora slijediti. To znači da je započet i odigrava se proces zamjene proizvodnje energije iz fosilnih goriva energijom iz obnovljivih izvora. Pored toga dolazi do postepenog napuštanja vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem i prelaska na vozila s električnim motorima, odnosno elektrifikcija transporta – istakao je Bičakčić.

Kada je riječ o gasu, kao rezultat pandemije covid-19 i iznimno blagih temperatura u prvim mjesecima 2020. godine došlo je do znatnog pada potrošnje prirodnog gasa u Evropi, što je uticalo na pad njegovih cijena na berzama. Progresivni oporavak tržišta prirodnog gasa započeo je u trećem kvartalu prošle godine kada je došlo do popuštanja mjera uzrokovanih pandemijom i sezonske  potražnje za električnom energijom. Pad temperatura u decembru prošle i prvom kvartalu ove godine u velikoj mjeri je uzrokovao rast cijena prirodnog gasa na evropskim berzama, a trend rasta je nastavljen i sredinom ove godine. Povećanju potrošnje prirodnog gasa je doprinio i oporavak industrije.

–  Ove godine za prvih šest mjeseci u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je prirodnog gasa 140 miliona kubnih metara u vrijednosti od 60 miliona KM. Nafte i naftnih derivata je uvezeno 750 hiljada tona u vrijednosti više od 600 miliona KM. Izvezeno je raznih ugljeva 120 miliona KM, a uvezeno 210 miliona KM. Pošto se cestovni, morski pa i aviosaobraćaj počeo oporavljati, imamo tedenciju povećane potražnje i povećanja cijena nafte što će trajati nekoliko sljedećih mjeseci, kada se očekuje potpuni oporavak tržišta naftom – naveo je Bičakčić u svojoj analizi.

Ocjenio je da bi cijene prirodnog gasa za sljedeću grejnu sezonu mogle značajno porasti, što je s jedne strane uzrokovano rastom cijena nafte, a s druge strane slabim punjenjem evropskih skladišta prirodnog gasa usljed kontinuiranog smanjivanja dotoka gasa iz Rusije, zbog ograničenog zakupa transportnih kapaciteta kroz Ukrajinu. Značajnom pražnjenju skladišta prirodnog gasa, doprinijelo je i hladno proljeće. Povećanu potražnju za prirodnim gasom donekle bi mogao ublažiti novi gasovod Sjeverni tok 2, koji će uskoro biti stavljen u pogon, naveo je Bičakčić.

 

(FENA)