Od 1. januara 2023. obveznici zdravstvenog osiguranja morat će plaćati rekordne doprinose zdravstvenim osiguravajućim društvima. Jer dodatni iznosi sada će porasti za 0,3 postotna boda – na ukupno 16,2 posto. Oni s obveznim zdravstvenim osiguranjem moraju računati s ovim dodatnim troškovima.
Savezna vlada u ljeto je inicirala povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na rekordnih prosječnih 16,2 posto bruto plaće.
Prošlog je tjedna, međutim, tzv. procjeniteljska skupina obveznog zdravstvenog osiguranja pretpostavila da dodatni doprinos neće morati porasti za 0,3 postotna boda, već samo za 0,2 boda na prosječnih 1,5 posto. Ukupni iznos tada bi u prosjeku iznosio 16,1 posto bruto plaće.
Prema informacijama uredničke mreže Njemačke (RND), dodatni bi doprinos sada trebao porasti za 0,3 boda kao što je prvotno najavljeno. Rezultat je to amandmana koalicijskih frakcija na zakon o štednji ministra zdravstva Karla Lauterbacha (SPD), kojim se namjerava pokriti manjak od 17 milijardi eura očekivan za 2023. godinu.
Prema izračunu usporednog portala Check 24, maksimalni dodatni troškovi za zaposlenike iznose 87 eura godišnje, piše Fenix Magazin.
To je dodatni iznos koji moraju platiti zaposlenici čija je bruto godišnja plaća iznad granice razreza doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.
Granica za procjenu doprinosa trenutno je 58.050 eura godišnje. Prihod iznad ovog iznosa nije vezan za doprinose. Dodatni troškovi za zaposlenike s bruto godišnjom plaćom od 40.000 eura iznose 60 eura godišnje.
Srž nacrta zakona koji je pokrenula vlada je povećanje prosječnog dodatnog doprinosa za oko 57 milijuna članova obveznog zdravstvenog osiguranja od 2023. za 0,3 boda na 1,6 posto. Uz redovnu stopu doprinosa od 14,6 posto, poslodavci i njihovi zaposlenici moraju zdravstvenom osiguranju uplaćivati 16,2 posto bruto plaće. Tako će ukupni socijalni doprinosi u 2023. porasti na 40,45 posto. Prvi put od 2012. jasno prelaze granicu od 40 posto, na kojoj gospodarstvo inzistira.
Većim doprinosima i drugim mjerama Lauterbach želi zatvoriti financijski jaz od oko 17 milijardi eura bez smanjenih naknada. “Nećemo smanjivati naknade”, rekao je Lauterbach. Zdravstvena osiguranja i zdravstvena blagajna također bi trebali izdvojiti rezerve od 6,4 milijarde eura.
Biznis.ba
