Trump natjerao Kanadu da odustane od poreza na digitalne usluge
Američki predsjednik Donald Trump nakratko je otvorio novu trgovinsku frontu, i to sa susjednom Kanadom.
Razlog je bila najava tamošnje vlade da će uvesti porez na digitalne usluge.
Kanada je na kraju odlučila ukinuti taj način oporezivanja internetskih kompanija, u pokušaju ponovnog pokretanja trgovinskih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Trump je, piše CNN, u petak otkazao trgovinske pregovore između dviju zemalja, okrivivši taj porez koji je nazvao “izravnim i očitim napadom na SAD”.
U priopćenju objavljenom u nedjelju navečer, kanadska vlada navela je da odustaje od spomenute inicijative.
“Kako bi podržala te pregovore, ministar finansija i nacionalnih prihoda, François-Philippe Champagne, danas je najavio da će Kanada ukinuti porez na digitalne usluge (DST) u očekivanju obostrano korisnog sveobuhvatnog trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Državama”, objavili su.
Kanadski DST trebao je stupiti na snagu u ponedjeljak, s retroaktivnim učinkom od 2022. godine. Plan za ukidanje tog poreza predstavlja veliku pobjedu za Trumpa koji često tvrdi da druge zemlje iskorištavaju Sjedinjene Države.
Kanada i SAD su glavni trgovinski partneri, ali je Trump narušio taj odnos ubrzo nakon povratka na dužnost u januaru, zaprijetivši uvođenjem carine od najmanje 25 posto na sav kanadski izvoz.
Od tada je Trump uveo niz promjena u svoju trgovinsku politiku i carinske stope, ne samo za kanadsku robu, već i za uvoz iz cijelog svijeta. Te nagle i nepredvidive promjene izazvale su nesigurnost u SAD-u i inozemstvu, potaknuvši firme, velike i male, da preispitaju svoje planove za ostatak godine.
Podsjetimo, 9. jula istječe rok za desetke zemalja da izbjegnu Trumpove “recipročne” carine, osim ako ne postignu trgovinske sporazume, prenose Financije hr. Iako američki predsjednik može produljiti taj rok, još nije jasno hoće li to učiniti.
Kanada je najveći kupac američkih proizvoda, uvezavši prošle godine robu u vrijednosti od 349 milijardi dolara. Istodobno, Kanada je prošle godine izvezla robu u SAD u vrijednosti od 413 milijardi dolara, što je čini trećim najvećim izvorom strane robe u Sjedinjenim Državama.
Prije desetak dana, Reuters je objavio da se europski dužnosnici sve više mire s temeljnom carinskom stopom od 10 posto na kojoj će se bazirati bilo kakav trgovinski sporazum između SAD-a i Evropske unije.
Američki ministar trgovine Howard Lutnick odbacio je u više navrata mogućnost odustajanja od te stope koja se primjenjuje na većinu robe koju EU izvozi u SAD.
Evropska unija je ranije objavila da neće prihvatiti dvoznamenkastu carinsku stopu, vjerujući da će ipak uspjeti ispregovarati njezino smanjivanje.
Međutim, jedan od dužnosnika EU, koji je želio ostati anoniman, pojasnio je kako je pregovaranje o snižavanju carinske stope postalo teže otkako je SAD počeo ubirati značajne prihode od carina.
Trump je početkom juna za Evropu uveo carinu od 50 posto na čelik i aluminij i 25 posto na automobile, zbog čega EU želi postići trajni dogovor do 9. jula. Strahuju, naime, da bi se “recipročne” carine na većinu ostale robe mogle povećati sa 10 na 50 posto.
Evropska unija je prošle godine imala suficit robne razmjene sa SAD-om od 236 milijardi dolara.
Dogovor sa SAD-om sredinom juna zato je postigla Velika Britanija. Prema istom, SAD snižavaju carine na uvoz britanskih automobila, aluminija i čelika, dok se Britanija obvezala smanjiti tarife na američku govedinu i etanol. Provedba sporazuma odgođena je dok se dorađuju pojedinosti.
