Hrvatska ostvarila najveći rast industrijske proizvodnje u cijeloj EU

Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU naglo se smanjila u septembru, dok je Hrvatska bilježila snažan oporavak, uz najvišu stopu rasta među članicama oba područja, pokazuje izvještaj Eurostata. Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU pala je prošlog mjeseca, prema sezonski prilagođenim podacima.

U augustu je porasla na oba područja za 0.6 posto. U eurozoni je najviše pala proizvodnja trajnih i netrajnih potrošačkih dobara, za 2.1 posto. U EU je najveći pad bilježila industrija trajnih potrošačkih dobara, za 2.4 posto. U augustu porasla je na oba područja za 0.8 posto.

Smanjila se i proizvodnja energije, za 1.3 posto u eurozoni i za jedan posto u EU, nakon gotovo stagnacije u prethodnom mjesecu.

Proizvodnja je povećana samo u sektoru kapitalnih dobara, za 0.3 posto u eurozoni i za 0.4 posto u EU. Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u septembru na mjesečnom nivou pala industrijska proizvodnja u Belgiji, za 3.2 posto.

Slijede Portugal s padom proizvodnje za tri posto, te Estonija i Irska, gdje je smanjena za 2.9 posto. Najviše je pak u septembru porasla industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, za 4.3 posto u odnosu na augustu, najsnažnije od juna 2020. godine. U augustu se smanjila za 2.2 posto.

Blizu je Hrvatskoj u septembru bila Slovenija s rastom proizvodnje na mjesečnoj razini za 4.1 posto. Eurostat nije raspolagao podacima za Kipar. Na godišnjem nivou industrijska proizvodnja u eurozoni i EU pala je u septembru za 6.9 odnosno za 6.1 posto, najsnažnije od juna 2020., prema podacima Eurostata.