Problemi banaka uzdrmali svjetske berze

Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice oslabio 0,2 posto, na 31.861 bod, dok je S&P 500 porastao 1,4 posto, na 3.916 bodova, a Nasdaq indeks 4,4 posto, na 11.630 bodova.

Prošle sedmice je počeo oštrim padom tih indeksa zbog propasti dviju američkih banaka - Silicon Valley (SVB) i Signature što je izazvalo strahovanja od izbijanja nove bankarske krize, slične onoj iz 2008. godine, koja je gurnula svjetsku ekonomiju u recesiju.

Američka centralna banka brzo je pokrenula program za održavanje likvidnosti, no idućih dana pod pritiskom se našlo još nekoliko banaka, među ostalim, First Republic.

U problemima se našla i druga po veličini švicarska banka Credit Suisse.

Ipak, polovinom sedmice tržišta dionica ponešto su se oporavila jer je grupa velikih banaka, uključujući JP Morgan Chase i Morgan Stanley, odlučila položiti u First Republic 30 milijardi dolara.

Banke paze jedna na drugu. Prošloga su vikenda dvije banke propale, što je narušilo povjerenje u sistem, pa sada najveće banke spašavaju onu koju smatraju važnijom, kaže John Augustine, direktor u Huntington Private Bank.

Zahvaljujući tome, popustila su strahovanja od bankarske krize. Tim više što je švicarska središnja banka odobrila kreditnu liniju od 54 milijarde dolara za pomoć Credit Suisseu.

I dok su problemi banaka poljuljali tržišta, podršku su im pružile špekulacije da bi zbog problema u bankarskom sistemu i popuštanja inflacijskih pritisaka američka središnja banka mogla usporiti tempo povećanja kamatnih stopa.

Još nedavno očekivalo se da će Fed na sjednici u martu povećati kamate za agresivnih 0,50 postotnih bodova, no sada mnogi smatraju da će kamate biti povećane za 0,25 postotnih bodova, a neki da Fed uopće neće podići kamate ovoga mjeseca.

Što će Fed učiniti iduće sedmice, ostaje da se vidi.

Evropska centralna banka (ECB) u četvrtak je, pak, povećala ključne kamate za 0,50 postotnih bodova, iako se na tržištu špekuliralo kako bi problemi u bankama mogli navesti ECB na blaže povećanje kamata.

Ponajviše zbog problema u bankama, na evropskim su berzama cijene dionica prošle sedmice oštro pale. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica potonuo je 3,9 posto, što je njegov najveći sedmični gubitak od septembra prošle godine.

Pritom je londonski FTSE indeks potonuo je 5,3 posto, na 7.335 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 4,3 posto, na 14.768 bodova, a pariški CAC 4,1 posto, na 6.925 bodova.

Nakon pet sedmica rasta, Crobexi pali više od jedan posto

Na Zagrebačkoj su burzi protekle sedmice glavni dionički indeksi pali više od jedan posto, prekinuvši 5-sedmični uspon, ponajviše pod pritiskom negativnih kretanja na globalnim burzama, izazvanih strahom od bankarske krize.

Crobex indeks pao je protekle sedmice 1,16 posto, na 2.244 boda, dok je Crobex10 pao 1,33 posto, na 1.280 bodova. Oba indeksa sada su na nivoimana kojima su bili krajem februara.

Crobexi su time pratili berzovne indekse na svjetskim berzama, koji su početkom sedmice bili pod pritiskom jer je ulagače zabrinuo kolaps američke Silicon Valley banke, problemi u švicarskoj Credit Suisse, ali i negativni utjecaji agresivnog povećanja kamata centralnih banaka na bilance poslovnih banaka. Ipak, potkraj sedmice tržišta su se počela oporavljati jer je švicarska centralna banka pomogla Credit Suisseu.

Svi sektorski indeksi na ZSE prošle sedmice su pali, a najviše Crobexnutris, za 2,57 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je 6,12 miliona eura, što je za otprilike dva miliona manje nego u sedmici ranije.

Najlikvidnija je bila dionica Spana, s gotovo 914 hiljada eura prometa, a cijena joj je ojačala 0,61 posto, na 49,4 eura.

Slijedila je dionica Turisthotela, s prometom od 621 000 eura i rastom cijene za 1,69 posto, na 600 eura, pa je među likvidnijima bila najveća dobitnica.

Ta dionica u fokusu je investitora nakon što je u ponedjeljak Tankerska plovidba objavila ponudu za preuzimanje Turisthotela po cijeni od 610,53 eura za svaku redovnu dionicu te turističke kompanije.

U fokusu investitora bila je i dionica Podravke, kojom je ostvareno 573 000 eura prometa, a cijena joj je potonula 4,71 posto, na 89 eura.

Znatnije se trgovalo i dionicom Zagrebačke banke, kojom je ostvareno 494 tisuće eura, a cijena joj je stagnirala na 12,05 eura.

Najveća gubitnica među likvidnijim izdanjima bila je dionica HPB-a, s padom cijene za gotovo 5 posto, na 115 eura.

Na ZSE se prošle sedmice trgovalo s ukupno 54 dionice, od čega je njih 12 ostvarilo rast cijene, 33 pad, a devet stagnaciju.